linkdokarteistresucrtanimpozicijamaagroturizamaISTRIEN
Entdecken Sie die Schönheiten Istriens während eines Aufenthalts in einem der istrischen Agrotourismen oder Ferienhäuser, die sich um eine Nachhaltigkeit bemühen und eine verantwortungsvolle Einstellung zur Umwelt und zu ihrer Gemeinschaft zeigen.

Obiteljski hoteliDALMATIEN
Entdecken Sie die Verschiedenartigkeit Dalmatiens in einem der kleineren Hotels oder Appartements in Haushalten, die sich um die Natur und die Umwelt bemühen, damit die Schönheiten und die Ursprünglichkeit Dalmatiens für die nächsten Generationen erhalten bleiben.

Situacija u Hrvatskoj

Uvod

Turizam je u Hrvatskoj zasigurno jedna od najznačajnijih gospodarskih grana. Činjenica je da Hrvatska ima značajan i vrlo atraktivan turistički potencijal, prije svega jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu. Razvoj turizma u našoj zemlji započeo je i dugo se zasnivao isključivo na atraktivnom primorskom području. Tzv. „sunce i more“ turizam i danas dominira u Hrvatskoj, međutim s vremenom su se razvile i brojne druge vrste turizma, kao što su npr. nautički, kamping, kulturni, zdravstveni, planinski, ruralni i ekoturizam. I sam koncept „sunce i more“ turizma se sve više mijenja. Do svih tih promjena dolazi iz više razloga. Jedan od njih su i svjetske demografske promjene, dakle starenje populacije u najemtivnijim
zemljama Europe, Amerike i Azije. Zatim, dolazi do porasta svijesti o zdravom životu kao i razvoja potrebe za očuvanjem, isticanjem i upoznavanjem lokalnih tradicionalnih načina življenja i vrijednosti kao protuteže sve
većoj svjetskoj globalizacijskoj uniformnosti. Održivost postaje značajan čimbenik i u tom smislu očuvanja lokalne kulture ali također i očuvanja lokalnog okoliša turističkih destinacija.

Turističko tržište u svijetu postaje izrazito dinamično i konkurentno i sve zahtjevnije, pa i Hrvatska te procese mora pratiti i prilagođavati im se ako i dalje želi održavati i dalje razvijati svoj imidž privlačnog turističkog odredišta. U viziji hrvatskog turizma navedenoj u zadnjoj Strategiji razvija turizma do 2010. godine stoji da: „Turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih građana, bazirajući se na održivom korištenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujući u njihovom očuvanju i razvoju, stvarajući okruženje privlačno za investitore.“ I tu se vidi da je održivi razvoj turizma načelno prepoznat kao temelj razvoja i uopće opstojanja turizma kao jedne od osnovica gospodarskog blagostanja naše zemlje.

Konkretno stanje, međutim, u turističkoj praksi koja se provodi u Hrvatskoj nažalost često nije u skladu s načelima održivog razvoja. Bez obzira na načelno izraženu svijest o važnosti očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, vrlo često dolazi do njihovog uništavanja, npr. nekontroliranim neadekvatnim nasipanjem obala, ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u okoliš, pretjeranom izgradnjom koja prelazi nosive kapacitete određenih područja itd. Također ni turistički poduzetnici i djelatnici nisu dovoljno upoznati s tom problematikom ni svjesni toga koliko su u svojoj egzistenciji ovisni o stanju prirodnog okoliša i koliko ga neodgovarajućim i neracionalnim ponašanjem ugrožavaju stvarajući time neposrednu štetu samima sebi. Još uvijek prevladava percepcija da je ekološki odgovorno ponašanje nešto što je skupo, dakle ne donosi profit, i beskorisno. Da stanje u turističkom sektoru u Hrvatskoj u pogledu uvođenja mjera održivog razvoja zaostaje za europskim i svjetskim standardima jasno je i iz činjenice da u nas još službeno ne postoji niti jedan eko-certifikacijski sustav, ne samo nekakav novi, hrvatski nego čak ni neki od brojnih međunarodnih, koji već godinama igraju važnu ulogu na svjetskom turističkom tržištu.

Pozitivni primjeri ipak postoje i treba ih što više podržati i istaknuti kako bi i drugi mogli slijediti taj put. Važno je omogućiti i kvalitetan prijenos znanja i informacija među turističkim djelatnicima po pitanju održivog
razvoja i prednosti uvođenja okolišno odgovornih praksi u svoje poslovanje. Bilo bi isto tako vrlo mudro učiti iz negativnih iskustava naši susjeda na Mediteranu (koji u nekim slučajevima danas pribjegavaju drastičnim
metodama kao što je rušenje nekih golemih betonskih hotelskih zdanja na svojim obalama), pa ne ponavljati iste greške. U svakom slučaju, trenutna situacija u Hrvatskoj što se tiče stanja prirodnog okoliša još uvijek
je prilično dobra. Međutim, prirodna ravnoteža je krhka i lako dolazi do nepovratnih promjena, zagađenja i uništenja. Na svima nama leži odgovornost da se potrudimo očuvati i poboljšati stanje prirodnih vrednota i
resursa, jer, kao što je na primjeru turizma jasno vidljivo, o njima ovisi ne samo neka dalja budućnost našeg potomstva nego i naša sadašnjost.

Primjeri dobre prakse

Tijekom provođenja uvodnog istraživanja internetskih izvora, na web stranicama Green Travel Marketa naišli smo na jedan od rijetkih primjera dobre prakse u nas što se tiče okolišno odgovornog poslovanja, i to baš na području Splitsko-dalmatinske županije, na Čiovu. Obitelj Rakić zasigurno spada među mali broj turističkih poduzetnika u Hrvatskoj koji principe održivosti maksimalno provode ne samo u poslovanju već i u svakodnevnom životu. Njihov primjer svakako nije jedini, a njihova priča može poslužiti kao inspiracija mnogima:
„Ekologija i održivi razvoj su stil našeg života pa je tako bilo logično da taj put odaberemo i za naš B&B Villu PaPe. U početku smo proveli nama tada izvedive mjere kao prikupljanje odvojenog otpada, upotreba štednih žarulja te sadnja povrća po principima eko uzgoja. Vremenom smo ugradili solarne panele za zagrijavanje vode koja se koristi za tuširanje te u mašinama za robu i suđe. Time smo tijekom ljetnih mjeseci uštedjeli struju i do 50% a u proljeće i jesen do 30%.
Osim očuvanja okoliša ovim mjerama smo ostvarili i bolji imidž kod naših gostiju. Također smo primijetili da su nam počeli dolaziti kvalitetniji gosti veće platežne moći, koji nisu klasični gosti-kupači tako
da smo sezonu od prvotnih 3 mjeseca produžili na 6 mjeseci.

Prije uključenja u EkoPartner program provodili smo ove mjere održivog razvoja i zaštite okoliša:

  • Korištenje solarnih panela za zagrijavanje vode
  • Korištenje štednih žarulja
  • Recikliranje otpada-papir, baterije, staklo, plastična ambalaža, kompost
  • Koliko god je moguće korištenje namirnica iz eko uzgoja
  • Kad god je moguće korištenja sredstava za čišćenje koja ne štete okolišu
  • Gašenje klima uređaja kad gost odlazi iz prostorije
  • Mijenjanje ručnika samo kada gost to odredi (bacanjem prljavih na pod)
  • Mijenjanje posteljine svaki peti do sedmi dan
  • Poticanje javnog prijevoza

Socijalne mjere koje provodimo su:

  • upoznavanje s hrvatskom kulturom i običajima
  • prezentiranje hrvatske kuhinje
  • poticanje lokalnih obrta putem davanja savjeta gdje jesti, koje suvenire kupovati
  • povezivanje s lokalnim proizvođačima koliko je god to moguće te prezentiranje njihovih proizvoda

Iako se može činiti da socijalne mjere koje provodimo nisu toliko bitne, gosti koje dobivamo kao direktna posljedica našeg eko imidža očekuju takav pristup.

Zbog svih navedenih mjera od 2005. smo primljeni u dvije svjetske ekološke organizacije Sustainable Travel International i Green Travel Market te smo na taj način dobili nagradu za naš uloženi trud.
Ulaskom u pilot projekt EkoPartner programa nastavili smo i unaprijedili naše nastojanje ka održivom turizmu. Osim što nam je bilo izuzetno zadovoljstvo biti članom takvog projekta imali smo i direktne koristi od nekih mjera koje smo uz pomoć projekta pokrenuli. Tako smo dobili mogućnost tri mjeseca testiranja Prevalovog sustava za štednju vode čime smo dodatno smanjili potrošnju vode u objektu. Također smo dobili letke o mijenjanju ručnika za kupaone te opis mjera zaštite s logom EkoPartner što je za posljedicu imalo veću svjesnost gostiju o eko mjerama te smanjenje mijenjanja ručnika. Naime, iako smo mi sami imali obavijesti o mijenjanju ručnika, EkoPartner obavijesti su nam se pokazale učinkovitijima.

Seminare u organizaciji Udruge Sunce, koja provodi program EkoPartner u Dalmaciji, a kojima smo prisustvovali i gdje smo bili dodatno educirani na temu okolišno odgovornog poslovanja i čistije proizvodnje smatramo izuzetno važnim za unaprijeđene naših mjera i direktno su se odrazili na smanjenje troškova poslovanja.
Zbog svega navedenog iskreno se nadamo da će ova ideja zaživjeti među ostalim vlasnicima smještajnih objekata te da ćemo svi zajedno svojim nastojanjima očuvati za sada još dosta čist i nedevastiran okoliš.“

Ira Degmečić-Rakić i Boris Rakić, vlasnici Ville PaPe, Čiovo
Web: http://www.villapape.com

Budućnost turizma u Hrvatskoj

O planovima i perspektivama budućnosti turizma u Hrvatskoj može se govoriti s raznih stajališta. Međutim, prije svega je važno naglasiti osnovno, a to je da budućnost ne samo turizma i ne samo u Hrvatskoj, već na svjetskoj razini, u prvom redu ovisi o pomaku načina funkcioniranja ljudskog društva od neracionalnog i okolišno neodgovornog prema dugoročno, dakle u prvom redu okolišno, održivom. Održivi razvoj, premda se općenito definira kao sastavnica tri komponente, ekonomske, ekološke i socijalne, u svojoj suštini najviše ovisi o dugoročnom očuvanju kvalietete prirodnog okoliša i životno nužnih resursa kao što
su voda, hrana, zrak, energija. Naime, bez te komponente ne može se uopće govoriti niti o socijalnom a posljedično ni o ekonomskom blagostanju i održivosti. Ono što je osnovna prepreka stvarnom shvaćanju
tih nepobitnih činjenica jest još uvijek nažalost prevladavajuće stanje svijesti o odvojenosti čovjeka i prirode. Iz takve (ne)svijesti proizlaze pogrešne predodžbe o čovjekovom „gospodarenju“ prirodom i opasna
predubjeđenja da čovjek nije ovisan o stanju u prirodi što rezultira krajnje opasnim i destruktivnim ponašanjem po prirodu, a time i po same sebe. Svakodnevno smo, i sve više, svjedoci da takvo razmišljanje i ponašanje nije utemeljeno, i da čovjek kao dio prirode ne može gospodariti njenim silama nego prije svega učiti i razumijevati prirodne procese i u tom kontekstu graditi svoj opstanak i budućnost.

Stoga, jedna od najvažnijih stvari kod planiranja razvoja turizma u Hrvatskoj jest pravilno dimenzioniranje mogućih smještajnih kapaciteta u odnosu na nosive kapacitete prirodnog okoliša na konkretnim lokacijama. To podrazumijeva provođenje prethodnih istraživanja, jer bez poznavanja početnog stanja, karakteristika i procesa na određenom području nije moguće procijeniti učinke neke aktivnosti, kao i izradu detaljnih studija utjecaja na okoliš prije izvođenja ikakvih zahvata. Također, važno je uvođenje i stvarno provođenje u praksi najviših standarda kod izgradnje i poslovanja, počevši od energetske učinkovitosti preko sustava za pročišćavanje otpadnih voda, maksimalnog smanjenja proizvodnje bilo kakvog otpada itd.